Šetnja s Krležom

Kako se suvremeno školstvo okreće novim i zanimljivijim načinima učenja, i mi smo (4.a razred) jedan snježni utorak (28.1.2014.) odlučili provesti na terenskoj nastavi u Zagrebu vođeni našim profesoricama Zdravkom Kramarić i Idom Globočnik. Predmet našeg pomnijeg proučavanja već je nekoliko tjedana Miroslav Krleža. Spoj onoga što smo naučili u školi i onoga što smo toga dana doživjeli u Zagrebu, potvrdilo je da se radi o velikom imenu hrvatske književnosti. Toga smo ga dana sagledali iz  perspektive pisca, ravnatelja, ali i supruga.
               
Na svom putu posjetili smo Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u kojoj smo se pod osebujnim vodstvom knjižničarke Miriam upoznali s poviješću ustanove, golemim opusom različite građe koja ona nudi, ali i ostavštinom Miroslava Krleže kao što su rukopisi, korespondencija, neobjavljene novele, stotinjak posve novih pjesama  i različitih varijanti već postojećih objavljenih djela.

Nakon toga popeli smo se na Belin i Krležin Gvozd u kojem su on i supruga Bela živjeli, a koji je uređen kao izložbeni prostor u kojem se može doživjeti atmosfera mjesta u kojem se okupljala umjetnička „elita“ onoga vremena koja je svojevremeno tamo provodila duge sate međusobno raspravljajući.
Stan na Gvozdu dočarao nam je Krležu kao pisca, političara, ali i supruga, mjesto je to prepuno knjiga i stolova za pisanje koje nam otkriva njegov istinski književni duh koji je postupno otkrivao kroz svoj književni rad i zalaganje.

Na kraju smo dospjeli  i do njegovog radnog mjesta, tj. ustanove koja i danas nosi njegovo ime. Naime, Krleža je 1950. godine osnovao Jugoslavenski leksikografski zavod, danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pobliže smo saznali koja je bila njegova uloga u stvaranju tako zahtjevne građe , ali i općenito način rada u tako složenom procesu kao što je pisanje enciklopedije. Nekoliko svezaka Krležijane kao poklon prekrasnih ljudi od kojih smo mnogo saznali donijeli smo i u našu knjižnicu.
            Cijelo putovanje bilo je popraćeno izlaganjima učenika i obuhvatilo je sve dijelove njegovoga opusa: obradili smo Krležu kao pjesnika, dramskog pisca i romanopisca, osvrnuli se na njegovu kajkavštinu i agramerski njemački kojim je pisao mnoga svoja djela.

Svi smo se na kraju složili da je odlazak iz učionice neprocjenjivo iskustvo jer saznanja koja smo stekli u školi neprocjenjivo smo povećali šećući jedan zimski dan ulicama Zagreba s Krležom.

Marija Horvat, 4.a